Pelješki most – ujedinjenje i razvoj Hrvatske

Kad se spojila i posljednja konstrukcija na Pelješkom mostu, Hrvatska je ostvarila jedan od svojih snova – postala je teritorijalno cjelovita država. Dubrovačko-neretvanska županija time je uključena u teritorijalni kontinuitet i put prema krajnje južnoj hrvatskoj županiji uskoro će biti moguć bez osobnih iskaznica ili putovnica. To je, zasigurno, jedna od velikih prednosti mosta kojemu još ne znamo ime. O tom imenu mnogo se govori u javnosti, licitira se s imenima slavnih ličnosti, iako ne bi bilo loše razmotriti ovo radno – jednostavno, Pelješki most.

Teritorijalna cjelovitost Hrvatske posebno je naglašena, no postoji i niz drugih prednosti koje će donijeti završetak tog pothvata. Geostrateški cilj Hrvatske valja sagledati u širem kontekstu, prije svega onom Europske Unije. Time i EU ostvaruje cjelovitost, a Hrvatska i veliku prednost za ulazak u Šengenski prostor. Spajanje s jugom stvara ugodnu i izravnu poveznicu Srednje Europe, Podunavlja i Sredozemlja, tri zemljopisne i kulturne odrednice koje također opisuju hrvatski identitet.

S vremenom će zemljopisna odrednica postati sve izraženija, a možda još i ne vidimo koliko će prednosti Pelješki most donijeti hrvatskom razvoju u europskim okvirima. Jedna od tih prednosti svakako će biti razvoj hrvatskih luka na jugu zemlje. Ponajprije riječ je o luci Ploče, podjednako važnoj za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, ali most će istodobno potaknuti razvoj riječne luke Metković i osnažiti sve prometne pravce, uključujući i zračni promet.

Velika bojazan za Bosnu i Hercegovinu isticala se u medijima susjedne zemlje, koja kao da je tek sada saznala za postojanje Neuma. Većinski hrvatski grad ostao je na marginama interesa Sarajeva zbog prometne nepristupačnosti i male strateške važnosti (koridor je interesa Metković – Ploče, a ne Neum). Predizborna tema Pelješkog mosta zapravo je bio razlog pojačana interesa za Neum, koji će na neki način i odahnuti rasterećenjem prometa kroz grad, koji nije mnogo dobio s tranzitnim putnicima, a s dovršetkom izgradnje brze ceste Stolac – Neum grad će biti čvršće povezan s matičnom zemljom. Ideje o izgradnji luke u Neumu odbacile su same gradske vlasti, a jedini primorski grad u BiH okrenut će se nautičkom i zelenom turizmu. Konačno, Neum će moći graditi vlastiti turizam bez graničnih prijelaza koji su gušili njegove kapacitete.

Hrvatska je s Pelješkim mostom ostvarila jedan od svojih snova – postala je teritorijalno cjelovita država / Snimio  Zvonimir Barisin / PIXSELL

Svakako će most biti blagodat za sam poluotok Pelješac i njegove stanovnike. Krajolik je iznimno lijep, stoljećima kultiviran vinogradima i maslinicima, ali i obilježen trajnim iseljavanjem stanovništva i napuštenim selima. Unatoč tome, Pelješac je razvio sjajan agroturizam i bogatu te prepoznatljivu vinsku ponudu. S mostom, Pelješac će dobiti na većoj vidljivosti i iskustvo Istre moglo bi se ponoviti na hrvatskom jugu, uz razradu novog brenda. Stanovništvo bi se uskoro moglo okrenuti ruralnom turizmu na visokoj razini, obnoviti stare kuće i povećati cijene nekretnina. Takav je razvoj prilika za Orebić i druga mjesta, koja bi mogla doživjeti i veliki povratak stanovništva, opet po istarskom receptu. Zeleni i održiv gospodarski rast dobar je pristup toj regiji, a Orebić bi se mogao razviti i kao važnija luka prema Mljetu, Korčuli i Lastovu. Povećana cirkulacija ljudi tražit će i nove smještajne kapacitete, kao i nove zaposlenike koji, nadajmo se, neće biti nezainteresirani zbog i dalje loših radnih uvjeta u hrvatskom turističkom sektoru.

U konačnici, most je i prilika za raspravu o povezivanju još nekih hrvatskih otoka blizu kopna mostom. Svima je poznato koliko je slab razvoj otoka uvjetovan njihovom udaljenošću od kopna i prometnom izolacijom. Mnogi naši otoci povezani su s tek jednom brodskom linijom, što uključuje i velike otoke poput Cresa i Lošinja. Ipak, s izgradnjom novih mostova gubi se i dio otočnog identiteta, kako je to vidljivo i na otoku Krku ili Murteru. Mnogi otočani odbacuju mogućnost izgradnje mostova i oslanjaju se na poboljšane brodske veze. Primjer toga su otoci Murter i Pašman koji, zbog odličnih veza sa Zadrom i Biogradom, bilježe čak i blagi porast stanovništva i otvaranje novih osnovnih škola. U slučaju Pelješkog mosta izgradnja mosta prema, primjerice, Korčuli ne treba biti „logičan“ nastavak prometnog povezivanja, već treba potaknuti dobro planiranje održivog razvoja.